en  fr  cs  de  et  el  es  ga  hr  it  pl  ro  sq  sk  sl  sv  nn  sr  bs  lt  mk  lb  nl  hy  pt  tr  da  bg  fi  hu  ka  lv  eu  ca  ru  gl

Često postavljana pitanja na znakovnom jeziku

01

Riječ « gluh » se ponekad piše velikim, a ponekad malim tiskanim slovima. Ima li neki poseban razlog za to?

U području surdopedagogije, uporaba velikog slova 'G' u riječi 'gluhi' (engl. ‘D’ u ‘Deaf’) označava članstvo u Zajednici gluhih i korištenje autohtonog znakovnog jezika kao primarnog ili željenog jezika. Uporaba malog slova 'g' u riječi 'gluhi' odnosi se na ljude kojima je medicinski utvrđen gubitak sluha, no koji nisu članovi Zajednice gluhih, te koji nužno ne koriste autohtoni znakovni jezik. (pogledajte Znakovni jezik u obrazovanju u Europi - preliminarno istraživanje”, Lorraine LEESON, Dublin. Council of Europe. 2006)

02

Jesu li svi korisnici znakovnog jezika gluhi i nagluhi?
Ne. Djeca Gluhih ljudi često nauče kako pokazati; izvorni znakovni jezik njihovih roditelja njihov je prvi jezik, prije nego govoreni jezik. Uz to, roditelji i braća i sestre Gluhe djece nauče kako pokazati da bi olakšali komunikaciju. Mnogi ljudi koji uče znakovni jezik u svoje slobodno vrijeme rade to zbog svojih prijatelja ili žele postati prevoditelji, ili su jednostavno zainteresirani za taj jezik.

03

Postoji li univerzalni znakovni jezik?
Ne, ne postoji. Postoje mnoge varijante i zapravo može biti više od jednog znakovnog jezika u zemlji, baš kao i govorenih jezika. Na primjer, postoje dva znakovna jezika u Belgiji (francuski belgijski znakovni jezik i flamanski znakovni jezik) ili u Španjolskoj (španjolski znakovni jezik i katalonski znakovni jezik). Također, postoje različiti znakovni jezici u zemljama koje imaju isti govoreni jezik, kao što su UK i Irska. To je zbog povijesnog razvoja koji je drugačiji od onoga kojega je govoreni jezik prošao.

04

Postoje li "PORODICE" među znakovnim jezicima (kao što je za govorene jezika - rimski ili slavenski jezik na primjer), koji bi omogućio međusobno razumijevanje?
TEXT NOT TRANSLATED!Yes, there are language families within sign languages. For example Austrian Sign Language or Dutch Sign Language are more readily understood by someone who knows German Sign Language than by someone who knows Italian Sign Language. By contrast, British Sign Language is very different to any other European sign language and only related to Australian Sign Language.

05

Postoji li ijedan međunarodni oblik znakovnog jezika, koji bi mogao biti 'lingua franca'?
Postoji međunarodni komunikacijski sustav koji se često naziva međunarodni znakovni (IS). On se redovito koristi na međunarodnim konferencijama i na sastancima gdje su sudionici koji ne dijele uobičajeni znakovni jezik. Ovaj pomoćni jezik doista se koristi kao lingua franca među korisnicima znakovnih jezika iz različitih zemalja, ali i u spontanom razgovoru. Ne može se usporediti s esperantom, međutim, IS nije ni jezik kao takav. On nema ustaljenu gramatiku ili leksik i uvelike se oslanja na geste, koje imaju značenje samo u tom specifičnom kontekstu, te koristi vokabular materinskog jezika govornika znakovnog jezika. To znači, znakovi su pojašnjeni i često se više od jednog znaka koriste kako bi se opisao koncept koji osigurava razumijevanje.

06

Jesu li znakovni jezici jednostavno prikaz izgovorenih/napisanih riječi?
Ne. Oni su punopravni jezici s vlastitom gramatikom i sintaksom. Baš kao i sa drugim jezicima, postoje idiomi koje je teško prevesti i određene riječi /znakovi koji nemaju doslovnoga prijevoda na drugi (znakovni) jezik.

07

Postoji li standardizirani oblik za svaki jezik i, kao u govorenim jezičnim varijantama, postoje li različiti 'dijalekti'?
Bilo je pokušaja da se standardizira znakovni jezik u cijeloj Europi. Kao i kod govorenih jezika, ovi pokušaji nisu urodili plodom i dijalekti još uvijek postoje. To je također stoga što su škole za Gluhe u različitim dijelovima zemlje, koristile određene znakove koje su djeca potom proširila. Često se znakovi za radne dane i mjesece razlikuju, zajedno sa znakovima za boje.

08

Koliko ljudi koristi znakovni jezik unutar država članica Vijeća Europe?
To je teško odgovoriti. Nema pouzdanih statistika u svakoj državi članici. Procjena za Europsku uniju je 750.000 korisnika znakovnog jezika Gluhih. U prosjeku, korisnici znakovnog jezika Gluhih čine oko 0,1 % ukupne populacije u nekoj zemlji. Ovo ne uključuje ljude koji uče znakovni jezik kao drugi jezik ili djecu Gluhih roditelja ili drugih članova obitelji. U Finskoj je npr. procijenjeno oko 5.000 korisnika znakovnog jezika (SL), u Francuskoj 100.000, i u Rumunjskoj 20-30.000.

09

Jesu li znakovni jezici povezani sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za učenje jezika Vijeća Europe, poučavanje, vrednovanje (CEFR), koji postoji u više od 35 jezika?
Francusko Ministarstvo obrazovanja pripremilo je adaptaciju nekih dijelova CEFR-a (francuska verzija) za francuski znakovni jezik, posebice zajedničke referentne razine i deskriptore.

10

Postoji li način zapisivanja znakovnog jezika?
Da, znakovni jezici mogu se zapisati na više načina. Ne postoji standardizirani način zapisivanja znakovnog jezika, ali često se rabi sustav hamburškog načina bilježenja (HamNoSys), koji koristi određene simbole za opisivanje oblika ruke i kretanje znaka. Drugi sustav koji radi na vrlo sličan način je SignWriting. Osim toga, 'prešućivanje' se često koristi, pri čemu su znakovi pretvoreni u riječi velikim slovima prikazujući oznake lica i gramatičke informacije na vrhu riječi ili kao prefikse. Za više informacija, molimo posjetite:

11

Gdje bih mogao/la najbolje saznati više informacija o znakovnim jezicima i kako bih mogao/la naučiti jedan?
Najbolje da se obratite svojem Nacionalnom savezu gluhih kako biste saznali više, gdje se odvija nastava znakovnog jezika i saznati više o nacionalnom znakovnom jeziku. Informacije o svim Udrugama gluhih u EU mogu se naći online na web stranici Europske unije gluhih (EUD): http://eud.eu/EUD_Members-i-159.html (karta). Više informacija je također dostupno na web stranicama Svjetske federacije gluhih: http://www.wfdeaf.org/members/ordinary-members/list-of-members.

Željeli bismo zahvaliti Marku Wheatleyu i Anniki Pabsch iz Europske unije gluhih (EUD - www.eud.eu) za njihov značajan doprinos ovom poglavlju.