Prelazak u višejezično doba
Usvajanje niza različitih jezika je lakše nego što mislite, piše Neil Madden
Ako bi vam neko rekao ‘flisni me mua’, da li biste znali šta to znači, ili bar o kojem je jeziku riječ? S nekih 225 autohtonih jezika, evropska jezička baština je bogata i raznovrsna; činjenica koju treba slaviti. No, koliko su Evropljani uspješni u učenju jezika svojih bliskih (i ne tako bliskih) susjeda? Mnogi Evropljani možda misle da je jednojezični način življenja norma, međutim, između polovice i dvije trećine svjetskog stanovništva je dvojezično do određenog stepena, a znatan broj je 'višejezičan', to jest, oni imaju određen nivo stručnosti u nizu jezika (razumijevanje i / ili pisanje i / ili govor...).
Višejezičnost predstavlja mnogo normalnije ljudsko stanje nego jednojezičnost. Postoje milioni ljudi koji misle da ne poznaju niti jedan drugi jezik osim svog maternjeg jezika; međutim mnogi od njih poznaju i drugi jezik do određenog nivoa. Pa ipak, prilike za naučiti novi jezik danas su veće nego ikad. Kako bi naglasili vrijednost učenja jezika, Vijeće Evrope ustanovilo je Evropski dan jezika (EDL), koji se slavi 26. septembra svake godine. Ideja koja stoji iza EDL-a jeste ohrabriti 'višejezičnost'. To nije ni novo ni nepoznato; to je činjenica svakodnevnog života među mnogim narodima u Africi i Aziji, te je norma u dijelovima Evrope, posebno u Beneluksu i Skandinaviji i oko Mediterana. I to ne predstavlja zastrašivanje ljudi mišlju da moraju težiti ka razini 'izvornog govornika'. Cilj je biti u mogućnosti komunicirati i biti shvaćen, prema vlastitim potrebama i zahtjevima. Međunarodna raširenost engleskog jezika čini se neodoljivom i istraživanja potvrđuju dojam da je usvajanje određenog nivoa engleskog jezika prioritet za najveći broj ljudi koji uče strane jezike (prema Eurobarometru, jedna od tri osobe tvrdi da može razgovarati na engleskom).
Ipak, kada je to jednom postignuto, nema razloga zaustaviti se na engleskom jeziku. Mnogi drugi jezici su također koristan alat za iskorištavanje životnih iskustava u potpunosti, bilo za vaš rad ili samo za putovanja. Jedna od ironija globaliziranog svijeta jeste da bi granična vrijednost engleskog jezika mogla opasti. Kako sve više i više ljudi postaju stručni u današnjem ‘lingua franca’, ono što će napraviti razliku jeste sposobnost da govorite dodatne jezike. U svijetu rada i obrazovanja, izvorni govornici engleskog jezika će se morati takmičiti s kandidatima koji u svom rasponu jezika već imaju svoj maternji jezik, plus engleski, i sve više, razumno znanje trećeg ili četvrtog jezika. I tako jezička sposobnost ima više prednosti od same ekonomske koristi. Podstiče nas da budemo otvoreniji prema drugima, njihovim kulturama i stavovima, te promoviše veću mentalnu fleksibilnost dopuštajući nam da imamo različite sisteme predstavljanja i fleksibilnost perspektive. Ne bismo trebali podcjenjivati vrijednost učenja jezika koja nam daje uvid u ljude, kulturu i običaje drugih država. Vjerovatno je da su ljudi koji mogu komunicirati samouvjereno s ljudima drugih kultura, tolerantniji od ostalih. I zapamtite da jednojezičnost znači ovisnost o jezičkoj sposobnosti i dobroj volji drugih. Naučiti koristiti neki drugi jezik je više od samog usvajanja korisne vještine – ono reflektira stav poštivanja identiteta i kulture drugih i tolerancije različitog. Vijeće Evrope je razvilo program kako bi se omogućilo ljudima da izmjere svoj nivo stručnosti u stranom jeziku.
Projekt Evropskog jezičkog portfolia ima za cilj motivisati sve one koji uče jezike, priznavanjem njihovih napora da prošire i diverzificiraju svoje jezičke vještine na svim nivoima; te osigurati evidenciju o usvojenim vještinama koje se mogu upotrijebiti, na primjer, kada kreću na viši nivo učenja ili traže posao kod kuće ili u inostranstvu. Na osnovu mrežnog sistema, svi oni koji uče jezike mogu procijeniti svoje sposobnosti – razumijevanje, čitanje, govor i pisanje – te ih ocijeniti u skladu sa šest evropskih nivoa. Ove standarde su usvojila glavna certifikaciona tijela u Evropi, mnoge države članice i Evropska unija, u okviru svog Europass programa, sistema dizajniranog da učini pojedinačne sposobnosti transparentnijim i usporedivim među državama članicama. Jedno od centralnih načela Evropskog dana jezika jeste da ojača ideju učenja jezika kao cjeloživotnog procesa. Mnogi odrasli smatraju da je, zbog činjenice što su propustili (ili čak protraćili) priliku za usvajanje novog jezika tokom godina formalnog obrazovanja, prekasno za ponovno pokretanje tog procesa. Ali nije. Širom Evrope, nastava, programi i i različite metode (od knjiga do CD-ROM-ova) su dostupni za poboljšanje jezičkih sposobnosti. Ono što često nedostaje jeste lična motivacija da se prevlada 'faktor straha od jezika'. Mnogi ljudi razviju svoje jezičke vještine nakon završetka školovanja ili studija. Ovo i nije toliko iznenađujuće; na učenje jezika u školi se često gleda kao na obavezu, a ne mogućnost. Tek kada počnemo istraživati vanjski svijet, bilo zbog posla ili za razonodu, počinjemo shvatati i vrijednost drugih jezika. I nekoliko riječi ohrabrenja, svaki dodatni jezik koji učimo, učimo lakše. Dakle, kada ste savladali prvu prepreku, možete se prihvatiti mađarskog ili kantonskog, bar pokušajte.
Ukoliko želite razviti svoje jezičke vještine i saznati više o Evropskom danu jezika, sljedeće web-stranice nude korisne informacije:
Usput, odgovor na uvodno pitanje je 'razgovaraj sa mnom', na albanskom.
Neil Madden je honorarni novinar koji živi u Strasbourgu