Prelazak u poliglotsko doba
Sticanje znanja različitih jezika je lakše nego što misliš, piše Nil Maden
Ako bi ti neko rekao ‘flisni me mua’, da li bi znao/la šta to znači, ili čak kojim jezikom zbori? Sa oko 225 domorodačkih jezika, evropsko jezičko nasljeđe je bogato i raznovrsno – činjenica koju bi trebalo slaviti. Ali kakvi su Evropljani u učenju jezika svojih bliskih (i ne tako bliskih) komšija? Mnogi Evropljani misle da je jednojezički način života norma. Ali između polovine i dvije trećine svjetskog stanovništva je u određenoj mjeri dvojezično, i značajan broj je ’višejezično’, to jest, ima neki nivo znanja u različitim jezicima (razumijevanje, i/ili pisanje, i/ili govor, itd.).
Višejezičnost je mnogo normalnije ljudsko stanje od jednojezičnosti. Postoje miliioni ljudi koji misle da ne zbore nijednim jezik osim maternjeg; međutim, mnogo njih donekle zna neki drugi jezik. Pa ipak, danas postoji više nego ikad prilika da se uči novi jezik.
Kako bi se naglasila vrijednost učenja jezika, Savjet Evrope je osnovao Evropski dan jezika (EDJ), koji se slavi 26. septembra svake godine. Ideja iza EDJ-a je da podstakne višejezičnost. To nije ništa novo niti nejasno. To je činjenica svakodnevnog života mnogih ljudi u Africi i Aziji, i norma je u dijelovima Evrope, posepno u Beneluksu i Skandinaviji kao i oko Mediterana. I ne znači plašenje ljudi da pomisle da moraju da teže ka nivou ’matenjeg govornika’. Cilj je da mogu da komuniciraju i da se razumiju, u skladu sa svojim potrebama i zahtjevima. Međunarodno širenje engleskog deluje neodoljivo, i ankete odaju utisak da je savladavanje određenog nivoa engleskog prioritet najvećem broju učenika jezika (jedna trećina smatra da može da zbori engleskim, kako prenosti Eurobarometar).
Ipak, kad se to postigne nema potrebe da se stane na engleskom. Puno drugih jezika su takođe vrijedan alat uz pomoć kojeg se može izvući najviše iz životnih iskustava, bilo za posao ili za putovanje. Jedna od ironija globalizovanog svijeta je što marginalna vrijednost engleskog može da opadne. Kako sve više ljudi savlada današnju ’lingva franka’, mogućnost da se zbori dodatnim jezicima je ono što će praviti razliku. U svjetovima posla i obrazovanja, maternji govornici engleskog će morati da se takmiče sa kandidatima koji već imaju svoj maternji jezik, uz dodatak engleskog, i, sve više, umereno znanje trećeg ili četvrtog jezika. A znanje jezika donosi više od ekonomskih benefita. Ohrabruje nas da budemo otvoreniji ka drugima, njihovim kulturama i stavovima, i takođe unapređuje veću mentalnu fleksibilnost tako što nam dozvoljava da rukovodimo različitim sistemima predstavljanja i fleksibilnost perspektive. Ne bismo smjeli da podcijenimo vrijednost učenja jezika kao prozora ka ljudima, kulturi i tradiciji drugih zemalja. Ljudi koji samouvjereno komuniciraju sa onima iz drugih kultura su više tolerantni. I zapamti da biti jednojezičan znači zavisiti od jezičkih sposobnosti i dobre volje drugih. Naučiti koristiti drugi jezik je više od savladavanja korisne vještine- odražava stav poštovanja za identitet i kulturu drugih i toleranciju različitosti.
Savjet Evrope je razvio program da omogući ljudima da izmjere svoj nivo sposobnosti u stranom jeziku. Projekat Evropski jezički portfolio ima za cilj da motiviše učenike tako što potvrđuje njihove napore da prošire i diverzifikuju svoje jezičke vještine na svim nivoima; i da obezbede evidenciju vještina koje su savladali koja može da se provjeri kada, na primer, prelaze na viši nivo učenje ili traže posao kod kuće ili u inostranstvu. Zasnivajući se na sistemu mreže, učenici jezika mogu da provjere svoje sposobnosti- razumijevanje, čitanje, zborenje, i pisanje- i da ih ocijene u skladu sa šest evropskih nivoa. Ove standarde su usvojila glavna tela za sertifikovanje u Evropi, mnoge zemlje članice i EU, posebno kao deo svog nacrta Europass, sistema dizajniranog da učini individualne sposobnosti transparentnijim i više uporedivim širom zemalja članica. Jedan od centralnih načela Evropskog dana jezika je osnaživanje ideje da je učenje jezika cjeloživotni proces. Mnogi odrasli veruju da su propustili (ili čak protraćili) priliku da nauče novi jezik tokom godina formalnog obrazovanja, i da je prekasno da se ponovo počne. Ali nije. Širom Evrope, časovi, programi i tehnike (od knjiga do CD-ova) su dostupni da poboljšaju znanje jezika. Šta često nedostaje je lična motivacija da se prevaziđe ’faktor straha od jezika’. Mnogi ljudi razviju svoje jezičke vještine nakon završene škole ili studija. Ovo nije iznenađujuće; učenje jezika u školi je često viđeno kao obaveza umesto kao prilika. Tek kada počnemo da istražujemo spoljašnji svijet, bilo radi posla ili razonode, shvatimo vrijednost drugih jezika. I kao par riječi ohrabrenja, sa svakim dodatnim naučenim jezikom postaje sve lakše. Tako da kada prevaziđeš prvu prepreku, i probao/la bi mađarski ili kantonski, samo pokušaj!
Ako želiš da razviješ svoje jezičke vještine, i saznaš više o Evropskom danu jezika, sledeće veb stranice nude korisne informacije:
Uzgred, odgovor na pitanje sa početka je ’zbori sa mnom’ na albanskom.
Nil Maden je honorarni novinar koji živi u Strazburu